Cvijeće i Fatiha na mezaru Izetbegovića: Da nije bilo Alije, ne bi bilo BiH

0
SHARE

Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe, danas je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu obilježena 16. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

Cvijeće su položile brojne delegacije državnog, federalnog i nižih nivoa vlasti u BiH, predstavnici diplomatskog kora, boračkih udruženja, članovi Stranke demokratske akcije (SDA) i drugi.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je danas na Kovačima da je Alija Izetbegović, prije svega, bio dobar čovjek, mislilac, pisac, humanista…

Alija Izetbegović je prije svega bio dobar čovjek, mislilac, pisac, humanista, državnik u pravo smislu te riječi. Alija Izetbegović je čitav život bio borac za slobodu i borac za cjelovitu i demokratsku BiH, poručio je Džaferović.

Kako je kazao, imao je sreću pa je sarađivao sa rahmetli predsjednikom Izetbegovićem.

“Ono što mogu iz te saradnje, iz vremena kada sam bio portparol SDA, da kažem je to da ja nisam sreo čovjeka koji sa takvim stepenom pažnje i odgovornosti bdije nad procesima u BiH”, kazao je Džaferović.

Svima u BiH je poručio da treba da više čitamo djela Alije Izetbegovića.

“U njima ćemo naći intelektualnu dubinu i odgovore za današnja pitanja sa kojima se susrećemo”, pojasnio je Džaferović.

Podsjetio je i na izjavu Richarda Holbruka, tvorca Dejtonskog sporazuma: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine”.

“Mi smo to svjedočili ovdje u BiH, u vremenu koje je bilo najteže u historiji ove države, a to su kazali i neki vrlo važni ljudi. Mi danas treba da se nastavimo boriti za cjelovitu i demokratsku BiH, to je država za koju se borio Alija Izetbegović. On je uvijek državi BiH davao prednost nad interesima stranke”, dodao je Džaferović.

O veličini rahmetli predsjednika govorio je i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić.

“Osnovna poruka jeste ono što je Alija Izetbegović imao u svom političkom radu, a to je spremnost na kompromis, njegova otvorenost prema svim drugim oko sebe i mogućnost određene tolerancije u njegovim diplomatskim, političkim i svim drugim vještina. Alija Izetbegović je kao ličnost koji nas je sve ovdje u BiH zadužio, zaista grandiozna figura i teško je nešto novo kazati o njemu za sve ove godine koje su iza nas”, pojasnio je Softić.

Istraživači, nastavio je, koji čitaju djela rahmetli predsjednika, vidjet će da je on za svog života, u jednom turbulentnom vremenu, uspio naći mjeru tako što je preselio na drugi svijet bez ijedne političke ili bilo koje druge mrlje.

“Veliki ljudi, za razliku od običnih, dva puta umiru. Druga smrt Alije Izetbegovića bila bi, ukoliko bi njegovi ideali koje je tokom svog života poštovao i za koje se borio, nestali. Najveći ideal Alije Izetbegovića je bila demokratska i nezavisna BiH”, dodao je Softić.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

Povodom 16. godišnjice njegove smrti večeras će u Sarajevu biti održana i Akademija.