NOVI POKLON OD SUSJEDA: Hrvatska će nuklearni otpad odlagati na granicu s BiH

0
SHARE

Direktor hrvatskog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu bezbjednost Saša Medaković kaže da Trgovska gora ne bi bila trajno odlagalište, već samo nadzemno skladište na period od 20 do 30 godina, dok nuklearka ne prestane s radom i ne bude uklonjena.

“Onda ćemo vidjeti koliko tog otpada zaista ima i tražit ćemo novo rješenje, u Hrvatskoj, Sloveniji ili možda nekoj trećoj zemlji, koja će tada biti spremna prihvatiti nuklearni otpad”, ističe Medaković.

DW navodi da provođenje tog plana neće biti nimalo jednostavna, iako Hrvatska u Fondu za troškove zbrinjavanja otpada i dekomisiju nuklearke ima više od 200 miliona eura.

Prema navodima tog medija, taj projekt već je naišao na protivljenje lokalnog stanovništva, ali i susjedne BiH, koja je prije nekoliko godina najavljivala i tužbu protiv Hrvatske u slučaju da krene u realizaciju ovog projekta.

Riječ je o neugodnom pitanju, s kojim se nijedna vlada posljednjih godina nije htjela ozbiljnije suočiti, napominje DW.

Slovenačka strana prije nekoliko godina predložila je Hrvatskoj rješenje ovog problema izgradnjom zajedničkog odlagališta u Vrbini, u neposrednoj blizini nuklearke.

Medaković je rekao da je Hrvatska prije nešto više od mjesec dana i formalno odbila slovenački prijedlog, a kao prvi razlog odbijenice je činjenica da je izgradnja predviđena u neposrednoj blizini rijeke Save.

Prema njegovim riječima, odlagalište je doslovno ukopano u podzemne vode iz kojih se Zagreb napaja vodom za piće i nalazi se u plavnom području.

Medaković je dodao da je drugi razlog visoka cijena projekta, koji bi koštao više od 600 miliona eura, a Hrvatska bi morala podmiriti polovinu tog iznosa, dok je treći razlog taj što Slovenci nisu htjeli da odlagalište u Vrbini primi drugi nisko i srednje radioaktivni otpad koji nastaje u Hrvatskoj.

Pitanje odlaganja nuklearnog otpada iz Krškog godinama nije riješeno između Zagreba i Ljubljane.

DW piše da se do sada sav nisko i srednje radioaktivni otpad iz Krškog, a riječ je godišnjoj količini od oko 30 metara kubnih, skladištio u privremenom odlagalištu u krugu same nuklearke.

Tako je trebalo biti samo u prvih pet godina rada nuklearke, ali se i trideset godina kasnije ništa nije promijenilo. Kapacitet skladišta je skoro popunjen pa se dio otpada šalje na spaljivanje u Švedsku i u Francusku odakle se vraća kao radioaktivan pepeo.

Pred kraj pretprošle godine u tom skladištu se nalazilo preko dvije hiljade metara kubnih otpada, a budući da je nuklearka zajednička, najkasnije 2023. godine Hrvatska mora preuzeti i zbrinuti svoju polovinu otpada.

(Srna/SB)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here