Petak trinaesti – zašto mnogi imaju strah od ovog dana, je li zaista baksuzan?

0
SHARE

Uzvišeni, dž.š., je upoznat je sa sudbinama svojih robova, njihovim opskrbama,
stanjima, pokretima, srećom i nesrećom • “Onaj ko se boji i čuva srijede (ili nekog
drugog dana) zbog kojekakvih gatki ili ubjeđenja onih koji gataju zvijezdama čini teški
grijeh (haramun šedidet-tahrim), jer su svi dani Allahovi, niti donose štetu niti korist.”
(Menavi) • Od paraskevidekatriafobije (strah od petka 13-og) samo u SAD-u pati između
17 i 21 miliona ljudi • “Sve te gatke i ubjeđenja o pokuđenosti poslova u određenim
danima su neutemeljene i za to nema nikakve osnove.” Ibn Tejmijje
Mnogo ljudi se pita da li je pojedine poslove pokuđeno raditi u određenim danima (jer,
navodno, donose nesreću). Tako npr. vrlo često možemo čuti da se srijedom, četvrtkom,
petkom ili subotom ne preporučuje, odnosno da je pokuđeno krojenje, šivenje, rezanje
noktiju i sl. Drugi, pak, govore o tome kako u životu nemaju sreće, kako su očajni, bez
izlaza… itd.
Poslanik, a.s., nas poučava kako muslimani vjeruju da je Allah, dž.š., u Levhi Mahfuzu
zapisao sve pojave i događanja do Sudnjeg dana. Međutim, vrlo često kada čujemo
mišljenja da određene postupke nije lijepo praktikovati u određenim danima, ne znamo
kako se prema tome postaviti. Bojimo se da, ako se radi o propisu, utemeljenoj pravnoj
normi, ne pogriješimo i ne učinimo prekršaj zbog kojeg bismo osjećali grižu savjesti i za
koji ćemo odgovarati. Da bi propis bio prihvatljiv, on mora biti utemeljen na čvrstim
temeljima iz kojih se propisi vjere i crpe. Opće pravilo koje nam nudi usuli-fikh glasi:
Prirodno stanje stvari je njihova dozvoljenost (el-aslu fil-ešjai el-ibahatu). Dakle, svi
postupci su dozvoljeni dok se ne utvrdi suprotno. Naravno, oni koji utvrđuju postojanje
ili nepostojanje temelja za utvrđivanje pokuđenosti nekog postupka, kao i ostalih
propisa su mudžtehidi koji su duboko uronili u kur’ansko-sunnetske citate i osnove usulifikha

Vjerovanje u Allahovo, dž.š., određenje
Uzvišeni, dž.š., Svojim znanjem sve obuhvata, zna ono što je bilo i šta će biti, pa i ono
što nije bilo, da je bilo, kako bi bilo. Zna sve što egzistira i što ne postoji i sve što je
moguće i nemoguće. Upoznat je sa sudbinama svojih robova, njihovim opskrbama,
stanjima, pokretima, srećom i nesrećom.. U Kur’anu, Allah, dž.š., veli: “Njemu ne može
ništa, ni trunčica jedna ni na nebesima ni na Zemlji, izmaći, i ne postoji ništa, ni manje ni
veće od toga, što nije u jasnoj Knjizi.” (Es-Sebe’, 3.) Jedan od glavnih temelja je
vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i Njegovu potpunu moć, šta je htio bilo je, a šta
nije htio, nije ni bilo. Uzvišeni u Kur’anu veli: “i kada On nešto odluči, za to samo rekne:
‘Budi!’ – i ono bude.” (El-Bekare, 117.) U hadisu, Poslanik, a.s., kaže: “Čovjek neće
istinski vjerovati sve dok ne povjeruje da sve što se događa, bilo dobro ili zlo, biva
Allahovom voljom i određenjem i dok ne bude znao da ono što ga je zadesilo nije ga
moglo mimoići, a ono što ga je zaobišlo nije ga moglo zadesiti.” (bilježi Tirmizi)
“Kobna” srijeda i strah od petka 13-og
I srijeda je jedan od onih dana za koju neki zagovaraju njenu “štetnost”, te kako
srijedom (ne)treba raditi određene radnje i poslove. Menavi veli: “Onaj ko se boji i čuva
srijede zbog kojekakvih gatki ili ubjeđenja onih koji gataju zvijezdama čini teški grijeh
(haramun šedidet-tahrim), jer su svi dani Allahovi, niti donose štetu niti korist…”
Koliko ljudi vjeruju u zlokobnost pojedinih dana najbolje pokazuje i primjer Donalda
Dosseya, osnivača Centra za upravljanje stresom i Instituta za fobije u Sjevernoj Karolini
(SAD). Između ostalih usluga koje nudi, njegova organizacija savjetuje svoje klijente
kako prevladati strah od petka 13-og. Strah od petka 13-og potječe iz norveške
mitologije i toliko je raširen da ima i svoj naziv – paraskevidekatriafobija (što je oblik
triskaidekafobij, straha od broja 13) – a od njega samo u SAD-u pati između 17 i 21
miliona ljudi! Simptomi obuhvaćaju širok spektar stanja, od blage napetosti do pravih
napada panike, koji ljude mogu natjerati da promijene dnevni raspored, ili da uopće ne
odu na posao. A kada se još spoje broj 13 i petak, dobiva se nekakav super-nesretan
dan…. Osim ako ste rođeni upravo tog dana; onda navodno kruže priče da je u tom
slučaju to vaš sretan dan..
Petak u islamu, za razliku od navedenih praznovjerja, predstavlja poseban dan za
muslimane. Štaviše, 62. sura u Kur’anu nosi naziv ‘Petak’ (El-Džumu’a). U devetom
ajetu pomenute sure, Allah, dž.š., naređuje: “O vjernici, kada se u petak na molitvu
pozove, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate!”
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Mi smo (po vremenu i
primanju Objave) posljednji, a na Sudnjem danu (po obračunu i ulasku u džennet) prvi,
mada je njima data objava prije nas. Zatim, ovo je dan (petak) koji im je bio određen
kao praznik pa su se u pogledu njega razišli i Allah je nas na to uputio, a ostali svijet u
tom nas slijedi: Jevreji svetkuju sutrašnji dan (subotu), a kršćani prekosutrašnji
(nedjelju).” (Buharija)
Resulullah, s.a.v.s., o vrijednosti džume je rekao: “Ko se petkom okupa kao kad se
okupa od džunupluka, zatim ode u džamiju u prvom sahatu, kao da je za kurban zaklao
devu; ko ode u drugom sahatu, kao da je za kurban zaklao kravu; ko ode u trećem
sahatu, kao da je za kurban zaklao rogatog ovna; u četvrtom sahatu – kao da je zaklao
kokošku; a u petom sahatu – kao da je od sebe darovao jaje. Kada imam izađe na
minber, meleci dođu da bi saslušali hutbu.” (Buharija i Muslim) Ukazujući na sretni čas
petkom, Vjerovjesnik, s.a.v.s., veli: “U njemu (petku) ima jedan časak i ako robmusliman,
koji ustrajno klanja namaz, Allaha za nešto (dozvoljeno) zamoli, on će mu to i
dati.” (Buharija)
Božiji Poslanik, s.a.v.s., također kaže: “Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak.
Tog dana je stvoren Adem, a.s., tog dana je uveden u Džennet i toga dana je izašao iz
njega.”
Depresija i anksioznost
Riječ “depresija” porijeklom je iz latinskoga jezika – latinski depressio dolazi od
deprimere, što znači potisnuti, pritisnuti, udubiti ili potlačiti. Prema procjenama Svjetske
zdravstvene organizacije depresija će na Zapadu do 2020. godine postati drugi svjetski
zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj
jedan. Prema procjenama depresija je bolest od koje trenutno obolijeva jedan od
dvadeset ljudi! Anksioznost se, pak, ubraja među najčešće pshičke poremećaje. Oboljeli
žive u napetom iščekivanju da će se nešto strašno dogoditi. Depresija, anksioznost i

ostali duševni poremećaji danas su masovno rašireni. Neki od simptoma depresije i
anksioznosti su:
osjećaj tuge ili žalosti koji nije uzrokovan nedavnim gubitkom,
bezvolja, kao i gubitak interesa za životom,
smanjenje sna, najčešće kao nesanica i rano buđenje, ali kod mladih osoba i kao
pojačana potreba za snom,
strah, najčešće vezan uz misli kako će se nešto loše dogoditi,
loše misli najčešće o bolesti, samoubistvu i smrti,
tjeskoba i strepnja.. itd.
Mišljenje šejhu-l-islama Ibn Tejmijje
Šejhu-l-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, je upitan o određenim danima i noćima i
pokuđenosti poslova u njima, kao na primjer da neko kaže: srijedom, četvrtkom, ili
subotom je pokuđeno putovati, ili da kaže: krojenje, šivenje i pletenje u tim danima je
pokuđeno, ili da kaže: pokuđeno je imati odnos sa suprugom u tim i tim noćima i postoji
opasnost po dijete koje bude tada začeto, i sl, pa je odgovorio:
‘Sve to je neutemeljeno i za to nema nikakve osnove. Naprotiv, kada čovjeka klanja
istiharu, osloni se na Allaha i odluči da nešto uradi, neka to uradi u kojem god vremenu
hoće i kada mu to prilike dozvoljavaju. Krojenje, šivenje, pletenje i drugi poslovi nisu
pokuđeni ni u jednom danu, niti je odnos pokuđen u određenoj noći ili danu. Poslanik,
s.a.v.s., zabranio je gatanje, kao što to stoji u Buharijinom Sahihu od Muavije b. elHakema
es-Selemija, da je rekao: ‘Allahov Poslaniče, među nama ima onih koji odlaze
vračarima.’ Poslanik reče: ‘Ne idite vračarima.’ Rekao sam: ‘Među nama ima onih koji
gataju.’ Poslanik tada reče: ‘To je nešto što se javi u vama, pa nemojte da vas to odvrati
od onoga što ste naumili.” Pa, ako je Poslanik, s.a.v.s., zabranio čovjeku da ga gatka
odvrati od onoga što je odlučio da uradi, kako je tek sa gatkama koje su u vezi s
određenim danima i noćima!? Međutim, lijepo je putovati (započeti putovanje)
četvrtkom, subotom i ponedjeljkom, ali nije zabranjeno putovati ostalim danima, osim
petkom ako će nas zbog puta proći džuma, jer se o tom pitanju učenjaci razilaze. Što se
tiče drugih poslova i spolnog odnosa sa suprugom, to nije pokuđeno u bilo kom danu u
sedmici. A Allah najbolje zna.’
DA LI U ISLAMU POSTOJE (NE)SRETNI DANI?
Mnogo ljudi se pita da li je pojedine poslove pokuđeno raditi u određenim danima (jer,
navodno, donose nesreću). Tako npr. vrlo često možemo čuti da se srijedom, četvrtkom,
petkom ili subotom ne preporučuje, odnosno da je pokuđeno krojenje, šivenje, rezanje
noktiju i sl. Drugi, pak, govore o tome kako u životu nemaju sreće, kako su očajni, bez
izlaza… itd.
Poslanik, a.s., nas poučava kako muslimani vjeruju da je Allah, dž.š., u Levhi Mahfuzu
zapisao sve pojave i događanja do Sudnjeg dana. Međutim, vrlo često kada čujemo
mišljenja da određene postupke nije lijepo praktikovati u određenim danima, ne znamo
kako se prema tome postaviti. Bojimo se da, ako se radi o propisu, utemeljenoj pravnoj
normi, ne pogriješimo i ne učinimo prekršaj zbog kojeg bismo osjećali grižu savjesti i za
koji ćemo odgovarati. Da bi propis bio prihvatljiv, on mora biti utemeljen na čvrstim
temeljima iz kojih se propisi vjere i crpe. Opće pravilo koje nam nudi usuli-fikh glasi:
Prirodno stanje stvari je njihova dozvoljenost (el-aslu fil-ešjai el-ibahatu). Dakle, svi
postupci su dozvoljeni dok se ne utvrdi suprotno. Naravno, oni koji utvrđuju postojanje
ili nepostojanje temelja za utvrđivanje pokuđenosti nekog postupka, kao i ostalih
propisa su mudžtehidi koji su duboko uronili u kur’ansko-sunnetske citate i osnove usulifikha.
Vjerovanje u Allahovo, dž.š., određenje
Uzvišeni, dž.š., Svojim znanjem sve obuhvata, zna ono što je bilo i šta će biti, pa i ono
što nije bilo, da je bilo, kako bi bilo. Zna sve što egzistira i što ne postoji i sve što je
moguće i nemoguće. Upoznat je sa sudbinama svojih robova, njihovim opskrbama,
stanjima, pokretima, srećom i nesrećom.. U Kur’anu, Allah, dž.š., veli: “Njemu ne može
ništa, ni trunčica jedna ni na nebesima ni na Zemlji, izmaći, i ne postoji ništa, ni manje ni
veće od toga, što nije u jasnoj Knjizi.” (Es-Sebe’, 3.) Jedan od glavnih temelja je
vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i Njegovu potpunu moć, šta je htio bilo je, a šta
nije htio, nije ni bilo. Uzvišeni u Kur’anu veli: “i kada On nešto odluči, za to samo rekne:
‘Budi!’ – i ono bude.” (El-Bekare, 117.) U hadisu, Poslanik, a.s., kaže: “Čovjek neće

istinski vjerovati sve dok ne povjeruje da sve što se događa, bilo dobro ili zlo, biva
Allahovom voljom i određenjem i dok ne bude znao da ono što ga je zadesilo nije ga
moglo mimoići, a ono što ga je zaobišlo nije ga moglo zadesiti.” (bilježi Tirmizi)
“Kobna” srijeda i strah od petka 13-og
I srijeda je jedan od onih dana za koju neki zagovaraju njenu “štetnost”, te kako
srijedom (ne)treba raditi određene radnje i poslove. Menavi veli: “Onaj ko se boji i čuva
srijede zbog kojekakvih gatki ili ubjeđenja onih koji gataju zvijezdama čini teški grijeh
(haramun šedidet-tahrim), jer su svi dani Allahovi, niti donose štetu niti korist…”
Koliko ljudi vjeruju u zlokobnost pojedinih dana najbolje pokazuje i primjer Donalda
Dosseya, osnivača Centra za upravljanje stresom i Instituta za fobije u Sjevernoj Karolini
(SAD). Između ostalih usluga koje nudi, njegova organizacija savjetuje svoje klijente
kako prevladati strah od petka 13-og. Strah od petka 13-og potječe iz norveške
mitologije i toliko je raširen da ima i svoj naziv – paraskevidekatriafobija (što je oblik
triskaidekafobij, straha od broja 13) – a od njega samo u SAD-u pati između 17 i 21
miliona ljudi! Simptomi obuhvaćaju širok spektar stanja, od blage napetosti do pravih
napada panike, koji ljude mogu natjerati da promijene dnevni raspored, ili da uopće ne
odu na posao. A kada se još spoje broj 13 i petak, dobiva se nekakav super-nesretan
dan…. Osim ako ste rođeni upravo tog dana; onda navodno kruže priče da je u tom
slučaju to vaš sretan dan..
Petak u islamu, za razliku od navedenih praznovjerja, predstavlja poseban dan za
muslimane. Štaviše, 62. sura u Kur’anu nosi naziv ‘Petak’ (El-Džumu’a). U devetom
ajetu pomenute sure, Allah, dž.š., naređuje: “O vjernici, kada se u petak na molitvu
pozove, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate!”
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Mi smo (po vremenu i
primanju Objave) posljednji, a na Sudnjem danu (po obračunu i ulasku u džennet) prvi,
mada je njima data objava prije nas. Zatim, ovo je dan (petak) koji im je bio određen
kao praznik pa su se u pogledu njega razišli i Allah je nas na to uputio, a ostali svijet u
tom nas slijedi: Jevreji svetkuju sutrašnji dan (subotu), a kršćani prekosutrašnji
(nedjelju).” (Buharija)
Resulullah, s.a.v.s., o vrijednosti džume je rekao: “Ko se petkom okupa kao kad se
okupa od džunupluka, zatim ode u džamiju u prvom sahatu, kao da je za kurban zaklao
devu; ko ode u drugom sahatu, kao da je za kurban zaklao kravu; ko ode u trećem
sahatu, kao da je za kurban zaklao rogatog ovna; u četvrtom sahatu – kao da je zaklao
kokošku; a u petom sahatu – kao da je od sebe darovao jaje. Kada imam izađe na
minber, meleci dođu da bi saslušali hutbu.” (Buharija i Muslim) Ukazujući na sretni čas
petkom, Vjerovjesnik, s.a.v.s., veli: “U njemu (petku) ima jedan časak i ako robmusliman,
koji ustrajno klanja namaz, Allaha za nešto (dozvoljeno) zamoli, on će mu to i
dati.” (Buharija)
Božiji Poslanik, s.a.v.s., također kaže: “Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak.
Tog dana je stvoren Adem, a.s., tog dana je uveden u Džennet i toga dana je izašao iz
njega.”
Depresija i anksioznost
Riječ “depresija” porijeklom je iz latinskoga jezika – latinski depressio dolazi od
deprimere, što znači potisnuti, pritisnuti, udubiti ili potlačiti. Prema procjenama Svjetske
zdravstvene organizacije depresija će na Zapadu do 2020. godine postati drugi svjetski
zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj
jedan. Prema procjenama depresija je bolest od koje trenutno obolijeva jedan od
dvadeset ljudi! Anksioznost se, pak, ubraja među najčešće pshičke poremećaje. Oboljeli
žive u napetom iščekivanju da će se nešto strašno dogoditi. Depresija, anksioznost i
ostali duševni poremećaji danas su masovno rašireni. Neki od simptoma depresije i
anksioznosti su:
osjećaj tuge ili žalosti koji nije uzrokovan nedavnim gubitkom,
bezvolja, kao i gubitak interesa za životom,
smanjenje sna, najčešće kao nesanica i rano buđenje, ali kod mladih osoba i kao
pojačana potreba za snom,
strah, najčešće vezan uz misli kako će se nešto loše dogoditi,
loše misli najčešće o bolesti, samoubistvu i smrti,

tjeskoba i strepnja.. itd.
Mišljenje šejhu-l-islama Ibn Tejmijje
Šejhu-l-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, je upitan o određenim danima i noćima i
pokuđenosti poslova u njima, kao na primjer da neko kaže: srijedom, četvrtkom, ili
subotom je pokuđeno putovati, ili da kaže: krojenje, šivenje i pletenje u tim danima je
pokuđeno, ili da kaže: pokuđeno je imati odnos sa suprugom u tim i tim noćima i postoji
opasnost po dijete koje bude tada začeto, i sl, pa je odgovorio:
‘Sve to je neutemeljeno i za to nema nikakve osnove. Naprotiv, kada čovjeka klanja
istiharu, osloni se na Allaha i odluči da nešto uradi, neka to uradi u kojem god vremenu
hoće i kada mu to prilike dozvoljavaju. Krojenje, šivenje, pletenje i drugi poslovi nisu
pokuđeni ni u jednom danu, niti je odnos pokuđen u određenoj noći ili danu. Poslanik,
s.a.v.s., zabranio je gatanje, kao što to stoji u Buharijinom Sahihu od Muavije b. elHakema
es-Selemija, da je rekao: ‘Allahov Poslaniče, među nama ima onih koji odlaze
vračarima.’ Poslanik reče: ‘Ne idite vračarima.’ Rekao sam: ‘Među nama ima onih koji
gataju.’ Poslanik tada reče: ‘To je nešto što se javi u vama, pa nemojte da vas to odvrati
od onoga što ste naumili.” Pa, ako je Poslanik, s.a.v.s., zabranio čovjeku da ga gatka
odvrati od onoga što je odlučio da uradi, kako je tek sa gatkama koje su u vezi s
određenim danima i noćima!? Međutim, lijepo je putovati (započeti putovanje)
četvrtkom, subotom i ponedjeljkom, ali nije zabranjeno putovati ostalim danima, osim
petkom ako će nas zbog puta proći džuma, jer se o tom pitanju učenjaci razilaze. Što se
tiče drugih poslova i spolnog odnosa sa suprugom, to nije pokuđeno u bilo kom danu u
sedmici. A Allah najbolje zna.’
(Preporod)
PETAK TRINAESTI
Još jedno prisutno sujevjerje je i vjerovanje u petak trinaesti, kao nesretan dan. Ono
potiče od kršćana, a sa islamom i muslimanima nema ništa zajedničko. Zanimljivo je da
ova fobija Ameriku svake godine košta milijarde dolara zbog izostajanja ljudi s posla,
otkazanih letova i željezničkih polazaka, te smanjenog saobraćaja svakog trinaestog u
mjesecu. Srž ovog sujevjerja jeste kršćanska dogma po kojoj je petak dan u kojem je
razapet Isus Hrist (Isa, a.s.) te stoga neki od njih taj dan smatraju nesretnim. Također,
broj trinaest ukazuje na broj učesnika posljednje tajne večere kada je Juda izdao Isusa.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here