U srijedu u BiH dolazi predsjednica Hrvatske, u danu kada se raspravlja o izmjeni Izbornog zakona

0
SHARE

see url

Buy Viagra in Louisville Kentucky Državni parlamentarci u srijedu će se izjasniti o dva prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i to prijedlozima HDZ-a BiH i SDA. Simbolično, taj dan u službenoj posjeti BiH boravit će predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.
Raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH čiji je predalagač Klub delegata iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH bit ćenastavljena sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH započeta 21. decembra.

buy depakote er online Ovaj prijedlog zakona koji je u julu usvojen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, razmatrat će se po hitnom postupku. Klub HDZ-a BiH ranije je tražio da se njihov prijedlog zakona u Zastupnički domu PSBiH vrati u redovnu proceduru, ali su parlamentarci to odbili ističući kako je HDZ-ov prijedlog potrebno “što hitnije odbiti”.

Kao jedan od najvećih lobista za usvajanje HDZ-ovog prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH pokazala se predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Simbolično, hrvatska predsjednica na dan kada će Parlamentarna skupština BiH raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu boravi u službenoj posjeti gdje će se sastati sa članovima Predsjedništva BiH. Još je zanimljivije što predsjedavajuća Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto nije željela ranije zakazati nastavak sjednice uprkos zahtjevima zastupnika da sjednica bude održana prije 1. januara 2018. godine kako bi se izbjeglo privremeno finansiranje.

Prijedlogom zakona o izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kojeg je utvrdio Hrvatski narodni sabor (HNS), reguliše se izbor članova Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, te izbor delegata u Domu naroda FBiH i izbore u Gradu Mostaru.

Iz SDA je ranije poručeno kako oni neće podržati ovaj prijedlog jer on u sva tri dijela šteti vitalnom nacionalnom interesu Bošnjaka. Oni smatraju da se problem izbora članova Predsjedništva BiH treba riješiti uvažavajući presudu Evropskog suda za ljudska prava. Zanimljivo je i da je Evropska unija jasno poručila bh. vlastima da ne poduzimaju nikakve poteze koji se odnose na Izborni zakon BiH, a koji će udaljiti zemlju od sprovedbe presude u slučaju Sejdić-Finci.

SDA također ima zamjerke i u vezi izbora u Mostaru posebno ističući da zakon ima tehničke nedostatke u smislu uspostavljanja višečlanih izbornih jedinica i kompenzacionih lista. Oni smatraju da formiranje izbornih područja u Mostaru mora biti dogovor i Srba i Bošnjaka i Hrvata kako bi se izbjegao inžinjering sračunat na dominaciju jednog naroda.

Što se tiče izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, za SDA predloženo rješenje matematički nudi da naprimjer Bošnjaci iz Kantona 10 ne bi mogli bit izabrani u Dom naroda isto kao ni Hrvati iz Kantona Sarajevo. Tvrde da bi iz takvog rješenja nastala diskriminacija koja je već presuđena od Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Pilav protiv BiH.

Na dnevnom redu sjednice nalazi se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio Klub zastupnika SDA u Zastupničkom domu PSBiH.

SDA je predložila da se u Izbornom zakonu BiH izmijeni član 10.12, stav (2), tako da se za svaki kanton broj stanovnika iz konstitutivnog naroda i iz reda ostalih dijeli brojevima 1, 3, 5, 7 i tako dalje, sve dok je to potrebno za raspodjelu.

“Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda redaju se zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi”, piše u SDA-ovom Prijedlogu zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu, koji je utvrdilo Predsjedništvo BiH u ukupnom iznosu nešto nižem od dvije milijarde KM, pri čemu je za finansiranje institucija BiH predviđeno oko 950 miliona KM, a za servisiranje vanjskog duga nešto više od milijardu KM.

ijeće ministara BiH ranije je usvojilo Odluku o privremenom finansiranju institucija BiH s obzirom na to da nastavak 55. sjednice nije zakazan do kraja 2017. godine.

Tokom privremenog finansiranja moguće je jedino servisiranje tekućih troškova, poput plaća i izmirivanja vanjskog duga, dok su sva kapitalna ulaganja na čekanju.

Odluka o privremenom finansiranju institucija BiH odnosi se na period od januara do mart 2018. godine i iznosi 237,5 miliona KM, što predstavlja jednu četvrtinu sredstava odobrenih za finansiranje institucija BiH shodno Zakonu o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2017. godinu.

Zastupnici bi trebalo da razmotre i Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH koji je utvrdilo Vijeće ministara na prijedlog Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita u čijem su sastavu ministri finansija Republike Srpske i FBiH, ministar finansija i trezora BiH i guverner Centralne banke BiH.

Cilj donošenja zakona jeste doprinos očuvanja cjelokupne finansijske stabilnosti BiH te ispunjavanje obaveza koje je BiH preuzela iz Pisma namjera sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Predloženim zakonom, između ostalog, propisano je da banke koje dobiju dozvolu za rad od Agencija za bankarstvo u Republici Srpskoj i FBiH automatski ulaze u proces osiguranja depozita.

Zakonom se osniva Agencija za osiguranje depozita čije će sjedište biti u Banjoj Luci, sa filijalama u tom gradu i Sarajevu.


Bosnor.com

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here