Za koga se naoružavaju Srbija i Hrvatska?

0
SHARE

how much is finasteride to buy

http://hsifinancial.com/contact/hsifinancial.com Vlade Srbije i Hrvatske posljednjih godina nadmeću se u naoružavanju vojske. I jedni i drugi kupuju borbene avione.

buy finast 5mg online uk Vijeće za odbranu i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske prihvatilo je krajem marta mišljenje stručnog tima Ministarstva odbrane da je najpovoljnija ponuda za višenamjenski borbeni avion ponuda Izraela i dalo preporuku Vladi Hrvatske za donošenje Odluke o nabavci tih aviona. Riječ je o 12 polovnih borbenih aviona F-16 Barak.

“Hrvatska vojska radi ogroman tehnološki iskorak. Jasno da je to trošak, ali s Izraelom ćemo napraviti strateško partnerstvo, pa je to i investicija. Tu je prilika za ulaganje”, rekao je medijima ministar odbrane Hrvatske Damir Krstičević.

Nešto prije toga, krajem 2017., srbijanski mediji su objavili da je u Beograd stiglo svih šest ruskih borbenih aviona MIG-29, koje je Vojska Srbije dobila u okviru paketa ruske donacije.

Ruski Sputnjik objavio je kako će avioni “parirati novim avionima koje u svom sastavu imaju Mađarska, Rumunija ali i Hrvatska.“

“To je faktor odvraćanja od prvih susreta u slučaju bilo kakve avanturističke namjere bilo koje susjedne države. Za neki rat protiv NATO-a to naravno nije dovoljno, ali je dovoljno da zadržite ambicije susjednih zemalja, da ne sanjaju bilo kakvu vrstu vojne avanture protiv Srbije“, ocijenio je za Sputnjik vojni analitičar Miroslav Lazanski.

Dok Hrvatsku naoružava zapad, a Srbiju Rusija, i dalje nije jasno da li te dvije zemlje računaju napasti jedna drugu, ili imaju posve druge planove? Bosna i Hercegovina, okružena tim dvjema zemljama, prije dvije decenije napadnuta upravo od njih, sada uz vrlo slabašnu vojsku i opterećena unutarnjim političkim neslaganjima skoro da ne bi imala nikakve izglede da se odupre vojnoj intervenciji Srbije i Hrvatske? Konačno, upravo kadrovi HDZ-a BiH, dirigirani direktno iz Zagreba, i kadrovi SNSD-a Milorada Dodika, dirigiran iz Beograda, blokiraju bilo kakav vojni napredak Bosne i Hercegovine, ali i pridruživanje NATO savezu, što bi zemlju učinilo ne samo vojno sigurnom nego i ekonomski stabilnijom.

Neki od analitičara se pribojavaju da bi u eventualnim sukobima između Hrvatske i Srbije, ozbiljnim ili kontroliranim, posljedice mogla snositi uprava Bosna i Hercegovina, koju Evropska unija još uvijek drži na vjetrometini između radikalnih politika susjednih zemalja.

Aktivista Saša Pavlić je nedavno odlučio pješke nositi drveni križ od Rijeke do Zagreba, revoltiran činjenicom da je hrvatska vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem odlučila potrošiti 3 milijarde kuna na polovne borbene avione, a u isto vrijeme teško bolesna i dalje čekaju na prijeko potrebne skupe lijekove.

Profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu dr. Goran Kovačević smatra da je nadmetanje u vojnom naoružavanju u regionu zapravo posljedica toga što vlasti nemaju bilo kakav ozbiljan ekonomski program, koji bi ih održao na vlasti, te pokazivanjem vojne infrastrukture zapravo žele pokazati svoju snagu.

„Ako pogledamo, vidjet ćemo da te zemlje žive na račun kredita MMF-a, ali se istovremeno zadužuju kako bi jačali svoju vojsku“, kaže za Patriju dr. Kovačević, dodajući da ulaganje u vojsku kod građana stvara privid da je zemlja ekonomski stabilna, iako to, jasno je, ni izbliza nije slučaj u zemljama regiona koje ulažu milione u naoružavanje.

General avijacije u penziji i analitičar geopolitičkih i društvenopolitičkih procesa u regionu Blagoje Grahovac također smatra da i srbijanske i hrvatske vlasti kupovinom naoružanja prikazuju lažne mišiće, koji neće imati priliku pokazati u praksi.

To je, kaže general Grahovac za Patriju, lažno bildovanje nacionalnih mišića.

Povlačeći paralelu između zemlja u svijetu, neki od analitičara upozoravaju da vlasti siromašnih zemalja vrlo često ističu vojnu sposobnost kao glavni argument svog uspjeha, a u nekim zemljama vojska je uprava ta koja stoji iza nazadnih politika u zemlji.

Govoreći u kontekstu stabilnosti regiona predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Mostaru da je gotovo siguran da u regionu neće biti rata . Ali, primjećuju analitičari, on je rekao „da je gotovo siguran“, ali nije rekao da je sto posto siguran da neće biti novog rata među zemljama sa prostora bivše Jugoslavije, koji je devedesetih godina povela uprava vlast Srbije kojoj je bio blizak i sadašnji predsjednik Vučić, piše Patria.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here